Konoplja kao lijek

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku. Ne ograničavaju ju klimatski uvjeti jer se izvanredno dobro prilagođava tlu i klimi mijenjanjem svojih morfoloških i fizioloških osobina.

Primjena konoplje
Morfološka svojstva

Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica.  Prirod sjemena može biti oko 1,5 – 2 t/ha.

Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala mokraćnih putova, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose.

Jačina droge od konoplje (marihuana) uvjetovana je količinom THC-a koju sadržava. Što je više THC-a, to je droga opojnija i štetnija.

Korijenov sustav je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu tla i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na korijen otpada 8 – 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Korijen ženskih biljaka bolje je razvijen od korijena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke poslije oplodnje dohranjuju sjeme do njegova dozrijevanja, za što trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korijenov sustav.

Stabljika je uspravna, u početku nježna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podijeljena na nodije (koljenca) i internodije (međukoljenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a ovisi o području uzgoja (na sjeveru je stabljika niska, a na jugu visoka), tipu tla, agrotehnici i uvjetima uzgoja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvaća oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 – 8 mm, a sjemenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.

Na svakon nodiju (koljencu) nalaze se dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predjelu cvata bili gusto postavljeni.

Konoplja je dvodomna biljka, što znači da se muški cvjetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvjetovi su smješteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju dulje cvjetne peteljke, pa muške biljke imaju rahlije postavljene cvjetove u obliku grozda. Ženski cvjetovi nemaju peteljke, oni su sjedeći.

Plod je dvokrilni orašac, okruglasto-jajolikog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primjesom. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg

Nekada je bila najrasprostranjenija gajena biljka u Srbiji. Imala je višenamensku ulogu, ali je danas konoplja gotovo zaboravljena na našim prostorima. Šteta, zato što je izuzetno i lekovita - snižava holesterol i visok krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju i imunitet, podiže energiju i pospešuje rad metabolizma, olakšava PMS simptome i artritisa, a odlična je i za sve koji vežbaju, jer oporavlja mišiće.

Kada se tome doda činjenica da konoplja leči suvu kožu i kosi vraća sjaj, jasno je zašto bi je trebalo uneti u ishranu. Konoplja sadrži više omega 3 esencijalnih masnih kiselina od bilo koje ribe na svetu. Seme konoplje sadrži sve neophodne amino-kiseline u pravoj razmeri za ishranu ljudi, a ima ih više od mleka, mesa i jaja. Seme je i adekvatan izvor dijetetskih vlakana, kalcijuma, kalijuma i gvožđa, a sadrži i antioksidanse, kao i hlorofil. Preporučuje se konzumacija celog semena konoplje, jer je dobar izvor fosfora, magnezijuma, cinka, bakra i mangana. Pošto je konoplja puna proteina (ima ih više od soje) koji su laki za varenje, treba da je koriste i sportisti.

Konoplja sadrži i obilje dobrih masti i dokazano je da pomaže u održavanju zdravlja srca, nivoa holesterola i normalnog krvnog pritiska. Odlična je i za žene kojima je potrebna hormonska ravnoteža. Obezbeđuje energiju više od energetskih pića. Pogodna je za one koji ne mogu da jedu gluten, šećer, mleko, koštunjavo voće i meso. Savršena je za zatvor u stomaku.

Pored toga što pomaže u varenju, sprečava nadutost i zapaljenje creva, izbacuje toksične materije, pomaže u borbi protiv gojaznosti i štiti od raka. Konoplja se u svakodnevnoj ishrani najviše prepourčuje pacijentima sa kardiovaskularnim oboljenjima.

RECEPTI

Čaj od konoplje

Samo jedan gram sušenih listova (jedna kašičica) treba da se prelije sa decilitrom prokuvane vode. Kada odstoji poklopljeno deset minuta može da se zasladi i popije. Konopljin čaj može da se kombinuje sa prirodnim čajevima (u razmeri pola-pola) i limunom. Optimalno je dnevno popiti dve-tri šoljice čaja.Hleb od konoplje

Pola kilograma pšeničnog i 75 grama brašna od konoplje treba umesiti sa 350 mililitara vode ili mleka, tri-četiri kapi ulja konoplje, kašičicom soli i žutog šećera. Kada se umesi, pre pečenja u rerni se u koru ubacuju semenke konoplje sa ljuskama (oko 100 grama).

Konopljino brašno se koristi u svim receptima za testa, ali nikada njegov udeo ne treba da prelazi 20 odsto.

Sočni kvadratići od konoplje

Blenderom treba samleti četiri banane, a u činiji pomešati dve šolje konopljinog lana (prethodno potopljeno u vodu) i po jedna i po šolja semena bundeve, suncokreta, suvog grožđa i kajsija. Sve se to ubacuje u blender i kada se sjedini kašikom se formiraju krugovi debljine tri-četiri centimetara na papiru za pečenje. Kolači se ne peku, već suše dan-dva na sobnoj temperaturi ili u najblaže ugrejanoj rerni.

Proteinska bomba od konoplje

Bananu treba očistiti, iseći, poprskati limunovim sokom i ubaciti u blender. Dodaju se i ostali sastojci: 300 mililitara hladnog mleka, po kašičica meda i ulja konoplje, kao i kašičica konoplje u prahu.

Čokoladni smuti od konoplje

U blender se melju od dve do četiri kašike konoplje u prahu, šolja putera od kikirikija, dve zrele banane, kašičica naseckane crne čokolade, šaka spanaća (ili kelja) i šolja hladnog mleka.

Čokoladni kolačići

Dok se rerna greje na najjače, u veliku činiju treba sipati jaje, kašičicu iseckane crne čokolade, po šolju putera od kikirikija i konopljinog semena, pola šolje sode bikarbone i šećera. Kada se sve izmeša (izmiksira), prave se loptice, ređaju po plehu i peku 10-15 minuta.

Humus od konoplje

Tri kašike semena konoplje, po dve kašike tahinija, ulja od konoplje i limunovog soka, treba pomešati sa pola šolje leblebije, dva čena belog luka i morskom soli, biberom i kuminom. Izmešano se miksuje dok se ne napravi glatka pasta koja se maže na hleb.

Namaz od jabuke i konoplje

U blender se sipaju dve šolje narendanih jabuka, po pola šoljice semena konoplje, cejlonskog cimeta i praha konoplje, kao i kašičica soka od limuna.